Kroz pripravništvo i mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mladi mogu lakše dobiti staž.
Stručno osposobljavanje i dalje je opcija, a mjere Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružaju mladima mogućnost lakšeg ulaska u tržište rada. Krajnji cilj mjera jest samozapošljavanje ili zapošljavanje, prije svega u privatnom sektoru. Europska unija podupire to sa više od milijardu i pol kuna, većinom iz Europskog socijalnog fonda.
Mjere aktivne politike zapošljavanja, u javnosti promovirane sloganom "Od mjere do karijere", ponekad su opisane sarkastičnom dosjetkom "od mjere do barijere". Čeka li mlade, nakon korištenja mjera, karijera ili još više barijera, ovisi o mnogo toga. Ipak, neosporno je da mjere mladima omogućuju da se, još kao nezaposleni, pomaknu sa točke pasivnih promatrača (koji čekaju svoj red) i postanu oni koji traže priliku. Priliku, koja možda leže u jednoj 9 mjera aktivne politike zapošljavanja. Podsjetimo, to su:
- potpore za zapošljavanje - za poduzetnike koje djeluju profitno, a imaju najmanje jednog zaposlenog, kako bi mogli zaposliti barem još jednu osobu;
- potpore za usavršavanje - u svrhu dodatne edukacije zaposlenika;
- potpore za samozapošljavanje - bespovratna sredstva onima koji planiraju pokrenuti vlastiti posao;
- obrazovanje nezaposlenih - mogućnost usvajanja novih znanja ili usavršavanja u vještinama koje su tražene na tržištu rada;
- osposobljavanje na radnom mjestu - u svrhu stjecanja praktičnih znanja i vještina u struci;
- mjere za stjecanje prvog radnog iskustva / pripravništva - stjecanje prvog radnog iskustva i uvjeta za polaganje majstorskog / stručnog ispita;
- javni rad - mogućnost aktiviranja na društveno korisnim poslovima;
- potpore za očuvanje radnih mjesta - poslodavcima pomažu prevladati privremene poteškoće i zadržati zaposlenike;
- stalni sezonac - potpora osobama koje rade sezonske poslove.
Korištenje bilo koje od ovih mjera sa sobom nosi izazov ispunjavanja traženih uvjeta, kao i pitanje hoće li mjera u koju je pojedinac uključen donijeti željeni rezultat. Tržište rada danas je takvo, za sva zanimanja i za sve pojedince.
Ne treba se nikome činiti nestvarnom priča druge osobe da ne zna što će i gdje raditi za godinu dana. Traženje sigurnosti na tržištu rada je uzaludno, jer je budućnost sama po sebi nepredvidiva. Onima koji na neizvjesnost tržišta rada gledaju pozitivno, pronalazak posla samo je još jedan u nizu izazova koji podrazumijeva prepreke, ali i svladavanje prepreka. Onima koji istu situaciju gledaju negativno, statistike su dodatni razlog za zabrinutost i nebrojena pitanja koja uglavnom započinju sa "Što ako...?". Sigurna opcija uistinu ne postoji, ali odluka da ne odaberu niti jednu opciju, svima donosi posve izvjestan, ali neželjen rezultat. Zašto onda ne probati?
Autorica: Ivona Šeparović
