Različiti testovi daju standardizirani rezultat koji pokazuje da smo "pametniji" od naših predaka.
Preci su na svijet, čini se, gledali mnogo više iz perspektive mogućnosti rješavanja konkretnog problema, zbog snažnijeg oslanjanja na životno iskustvo, otežano klasificiraju primjerice dvije životinje iz raličitih staništa. Znanstvenik James Flynn u svom govoru na TED-u iz 2013. godine tvrdi da je to zato što imamo veću sposobnost promišljanja o alternativama. Drugim riječima, "što bi bilo kad bi bilo" razmišljanje čini razliku u odnosu na prethodne generacije. Isto tako, aprstraktne stvari pretvaramo u nešto logički dosljedno.
Kao potvrdu, Flynn navodi da, kada bi naši preci (rođenih oko 1900. godine) bili uspoređivani s nama po kvocijentu inteligencije, ostvarili bi daleko ispod-prosječan rezultat - samo 70. Mjereći IQ prema mjerilima predaka, IQ današnjeg prosječnog čovjeka bio bi 130.
Napredak u znanosti i svakom području života učinio je da smo obrazovaniji pa se od svake generacije pojedinaca očekuje sve više. Početni izazov je često upravo onaj koji nas toliko razlikuje od naših predaka - biti prisutan u sadašnjoj situaciji. Tek tada ćemo biti spremni za konkretne promjene u svakodnevici. Bez njih, IQ je samo jedna od brojki koja nas potiče da budemo bolji.
Autorica: Ivona Šeparović
