Noć knjige 2018. otvorena je u podne u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Tema je budućnost knjige, a prikazat će je 120 programa diljem zemlje. Poticanje na čitanje, složili su se prisutni, treba biti u duhu vremena i interesa mladih. Mladima je, stoga, ministica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, poručila neka čitaju ono što će im promijeniti život na bolje.
Suživot papirnate i digitalne knjige, osim stvaranja čitateljskih navika, poticat će empatiju i kreativnost kod čitatelja, kojih je, prema istraživanjima u Hrvatskoj sve manje. Prema istraživanju GFK-a, tek je 56% ispitanika pročitalo barem jednu knjigu u zadnjih godinu dana. Pa ipak, oni koji jesu čitatelji, u prosjeku posežu za četiri knjige godišnje. Većina njih čita djela ili samo domaćih ili samo stranih autora, a odabiru uglavnom beletristiku (60% ispitanika), koja se i najčešće kupuje (49% ispitanika).
Istraživanje je provedeno na tisuću ispitanika, a zabrinjava podatak da 61% njih ne kupuje knjige, jer ih knjige ne zanimaju. S obzirom da raste broj čitatelja knjiga u digitalnom formatu, čini se da je budućnost knjige upravo u prilagodbi knjiga digitalnom dobu. Nekima zbog praktičnosti, drugima zbog potrebe.
Osobama koje ne mogu čitati standardni / crni tisak, tehnologija je omogućila lakši pristup objavljenim djelima. Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo (WIPO) Ugovorom iz Marakeša, olakšala je pristup objavljenim djelima, slijepim i slabovidnim osobama te svima koji imaju smetnje pri čitanju otisnutog teksta. Europska unija taj je dokument potpisala prije četiri godine. Zašto je taj ugovor važan u svakodnevnom životu, pokazala je izložba Željke Miščin, na kojoj su prikazani drugačiji formati knjiga, prilagođeni čitateljima s različitim oštećenjima. Miščin je napomenula da se procjenjuje da je u hrvatskim školama 30 tisuća djece s disleksijom. Kao voditeljica Nacionalne kampanje za osobe s teškoćama s disleksijom "I ja želim čitati", nada se da skorim izmjenama Zakona o autorskom i srodnim pravima (članka 86), koji bi osobama s teškoćama čitanja i disleksijom omogućio lakši pristup posebno prilagođenim knjigama. To će potaknuti stvaranje navika čitanja kod djece i povećati njihove mogućnosti za daljnje školovanje.
Za one koji su završili sa školovanjem, Noć knjige i Dan autorskih prava (23. travnja) možda će ostati dan kada iznova odlučuju čitati više, čak i onda kada "ne moraju". Dodatni poticaj na lansiranju knjige ove godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, budućim redovitim čitateljima, vjerojatno je bio i podatak da samo pola sata čitanja dnevno, produžuje život za 23 mjeseca. Na pitanje jesmo li u ovom užurbanom vremenu pronašli tih pola sata, moći ćemo realno i sa odmakom odgovoriti tek za godinu dana. Do tada, kako su zaključili knjigoljupci na lansiranju Noći knjige - bez panike.
Autorica: Ivona Šeparović
