Informiranost treba ograničenja

U vrijeme krize kao što je ova, nastojimo dobiti što više korisnih informacija, a onda malo i pretjeramo.

U razdoblju kada se činilo da smo sigurni, a budućnost nam nije izgledala neizvjesno, tek poneki bi priznali da mobitel koriste prečesto. Činilo nam se da napravimo uglavnom ono što moramo, potom se malo zabavimo, a onda ostavimo mobitel po strani. Tek kad mi je jedne večeri mobitel postao nedostupan na par sati, shvatila sam da se previše oslanjam na mobitel kao izvor pomoći. "Možda ću zato sutra zakasniti na sastanak jer nemam budilicu", pomislila sam. No, tu nije bio kraj izazovima. Shvatila sam da ujutro neću moći pozvati taksi. Štoviše, brojeve mobitela ljudi kojima trebam javiti da ću možda kasniti također ne znam napamet. Podsjetnici što sve trebam napraviti su mi - u mobitelu.

Mobitel mi je život učinio jednostavnijim, u to nema sumnje, no nekoliko sati bez njega pokazalo mi je da sam baš zato, primjerice, prestala pamtiti brojeve mobitela ljudi koje često kontaktiram, iako mi je to prije 15 godina bilo potpuno normalno, kao i ostalima. No, ono na što nas mobitel najviše potiče jest da budemo dostupni jedni drugima, da budemo u toku što se događa u životima ljudi koji su nam bliski te da budemo informirani. Ništa od toga samo po sebi nije loše, osim pretjeramo, a najčešće pretjeramo sa količinom informacija o tome što se trenutno događa u zemlji i svijetu.

Kada nam se čini da nemamo dovoljno novih informacija, uhvati nas FoMo (strah od propuštanja, eng. Fear of Missing out). FoMo specifičan strah kojeg najčešće osjećaju pripadnici tzv. milenijske generacije, "javlja kada mislimo da propuštamo nešto zanimljivo što se upravo u tom trenutku događa negdje drugdje.", navodi adiva.hr. U vrijeme krize kao što je ova, uzrokovana koronavirusom i potresima, strah od propuštanja javlja se češće i kod većeg broja ljudi. Ako mislite da ste imuni na njega, sami sebe upitajte koliko puta dnevno provjerite najnovije brojke oboljelih od koronavirusa i/ili podatke o potresima u Zagrebu u posljednjih nekoliko dana.

Potrese nije bilo moguće predvidjeti, no nedavno istraživanje pokazalo je da se 20% ljudi se jako boji koronavirusa, navela je psihologinja prof. dr. sc. Nataša Jokić Begić, u podcastu "Psihičko zdravlje u doba korone", koji je objavila srednja.hr. Prof. dr. sc. Jokić Begić dodala je da postoji nekoliko osobina ličnosti koje na to utječu, a to su: zdravstvena anksioznost, nemogućnost toleriranja neizvijesnosti te puno traženja informacija o svojim tjelesnim simptomima, naročito po društvenim mrežama. 

Stoga je danas, više nego ikada prije, važno paziti na to što slušamo i čitamo, Nastojmo da taj sadržaj obuhvaća što više provjerenih činjenica koje iznose stručnjaci, a što manje mišljenja i stavova ljudi koji nisu educirani u području o kojem govore. Važno je također da sami sebi ograničimo količinu informacija. Poželjno je čitati i slušati vijesti dva puta dnevno, ukupno ne dulje od sat vremena. Poštujući upute o #ostanidoma čuvamo svoje i tuđe fizičko zdravlje. Pažljivo odabirući sadržaj i ograničavajući količinu informacija koje primamo čuvamo svoje psihičko zdravlje. Fizičko i psihičko zdravlje podjednako su važni, ne zanemarujmo ih.

Autorica: Ivona Šeparović


Nema događanja
Prošli mjesec Travanj 2020 Sljedeći mjesec
P U S Č P S N
week 14 1 2 3 4 5
week 15 6 7 8 9 10 11 12
week 16 13 14 15 16 17 18 19
week 17 20 21 22 23 24 25 26
week 18 27 28 29 30

Provodimo s partnerima

Suradnici

Umrežavanje

Doprinos