Očekivanja od Europske unije

Okrugli stol "Što mladi očekuju od Europske unije?" održan u okviru Konferencije o budućnosti Europe.

Okrugli stol su organizirali: Europski gospodarski i socijalni odbor u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i Nezavisnim hrvatskim sindikatima. Na online događanju okupilo se više od 40 mladih i predstavnika udruga i institucija koje rade s mladima. Violeta Jelić iz Hrvatske obrtničke komore, kao moderatorica događaja na početku je naglasila: "Svi mi moramo osvijestiti da smo aktivni sudionici i kreatori Europske unije i da o svima nama ovisi budućnost Europske unije te da ne trebamo umanjivati svoj doprinos ni na jedan način." Sudionici okruglog stola komentirali su i rezultate ankete provedene među mladima od 18 do 30 godina koja je pokazala da, primjerice, da mlađa populacija ima pozitivniji stav, nego ispitanici koji su bliže 30. godini života.

Marija Hanževački iz Nezavisnih hrvatskih sindikata istaknula je da je proglašenje ove godine Europskom godinom mladih odlučeno bez konzultacija, dodatnih istraživanja i razgovora s onima na koje se ta odluka odnosi, što povećava mogućnost da se ta odluka koristi u političke svrhe, a potiče i cinizam mladiih ljudi. Države članice imale su malo vremena za pripremu događaja, kako bi uistinu pokazale što mlade zanima i zbog čega su zabrinuti. "Mladi ljudi žele jasne, transparentne, konkretne i brze aktivnosti. Njima je definitivno dosta i rasprava o problemima, oni žele konkretne akcije", upozorila je Hanževački. Kao dobar primjer Hanževački je navela zauzimanje mladih oko klimatskih promjena.

Valentina Cesar iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade osvrnula se na rezultate ankete o utjecaju epidemije Covida-19 na kvalitetu života mladih i na Europsku uniju. Napomenula je kako mladi smatraju jako bitno raditi na smanjivanju različitosti u životnom standardu zemalja članica. Kao najvažnije izazove o kojima bi Europska unija trebala voditi računa su klimatske promjene i ekološke probleme. Marko Kovačić, iz Instituta za društvena istraživanja naveo je podatke da 16.6% Europske unije čine mladi: najviše ih je u Njemačkoj, a najmanje u Bugarskoj. Prema podacima iz prošle godine, prosječna razina nezaposlenosti je 14.9%. Više od četvrtine mladih (26%) je u riziku od siromaštva. Mladi su heterogena društvena skupina i jako je bitan međusektorski pristup, naveo je Kovačić i dodao: "Činjenica je da ako se Europska unija želi baviti s mladima i raditi s mladima, onda ih treba slušati. Mladi imaju potencijal da postave agendu, a Europska unija konstantno legitimira postojeći status quo.". Dodaje da su Europski ciljevi za mlade najopipljivija stvar koju je Europska unija do sada napravila za mlade. "Mladi žele konkretne stvari, ali dobivaju samo događaje.", zaključuje Kovačić.

Antonio Matković iz Instituta za razvoj tržišta rada naveo je da postoje razni strukturni problemi na tržištu rada, a mladima je važna sigurnost zaposlenja. Matković je naveo da država ima administrativni pristup mladima, a trebalo bi im prilagoditi pristup. Osim toga, zbog percepcije zapošljavanja preko veze mladi se među ostalim odlučuju za odlazak iz Hrvatske. Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske istaknula je konkretna očekivanja mladih od Europske unije o plaćama i radnim uvjetima. "Ono što mladi i žele i trebaju danas je jedna pravednija, socijalna Europa koja u fokusu ima i radnika koji može živjeti od svog rada i svoje plaće.", istaknula je Brnardić. Zbog toga mladi imaju velika očekivanja vezano uz direktivu koja definira iznos minimalnih plaća i pokrivenost kolektivnim ugovorima. "Ono što nas čeka s transformacijom i digitalizacijom, mora imati u centru čovjeka, radnika, njegovu budućnost i ono što on može napraviti kao ključni faktor nečega što ipak čini i ovu zajednicu koju zovemo Europska unija.", zaključuje Brnardić.

Govoreći o položaju mladih u ruralnim područjima, Tanja Herceg iz Udruge Impress rekla je da "mlade osobe trebaju biti uvažene s obzirom na njihove kvalifikacije, neovisno o tome jesu li ili nisu pripadnici neke političke opcije i jesu li ili nisu politički aktivni." U ruralnim sredinama nužno je također razvijati svijest da svi pripadamo EU. Leo Staković iz Mreže mladih Hrvatske naveo je da kvaliteta života u Hrvatskoj nije ni približno ista niti na razini EU-a. Principi koji se poštuju u EU ne poštuju se kod nas. "Mladi odlaze zato što nema kvalitetnih radnih mjesta i zato što se ne nude dobri uvjeti rada, a načelno zbog vrijednosti koje se u Hrvatskoj poštuju, odnosno ne poštuju.", istaknuo je Staković i dodao da mladi imaju više povjerenja u europske institucije nego što imaju u nacionalne. "Institucije nas ne slušaju, nemamo politike koje su usmjerene isključivo mladima", zaključio je predstavnik Mreže mladih Hrvatske.

Zaključke s ovog okruglog stola i sličnih događaja dobit će Europski parlament, Vijeće i Europska komisija. Očekuje se da bi na temelju tih preporuka do proljeća ove godine trebale biti donesene smjernice o budućnosti Europe.

Autorica: Ivona Šeparović


Nema događanja
Prošli mjesec Svibanj 2022 Sljedeći mjesec
P U S Č P S N
week 17 1
week 18 2 3 4 5 6 7 8
week 19 9 10 11 12 13 14 15
week 20 16 17 18 19 20 21 22
week 21 23 24 25 26 27 28 29
week 22 30 31

Provodimo s partnerima

Suradnici

Umrežavanje

Doprinos