Solidarnost za bolju budućnost

Program Europske snage solidarnosti predstavljen je jučer na svečanoj konferenciji u hotelu Westin.

Konferenciju su organizirali Agencija za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU) i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (MDOMSP). Na otvaranju je naglašeno kako, da bismo bili solidarni, moramo pomagati jedni drugima. Program Europske snage solidarnosti (ESS) nastavak je nekadašnjeg programa Europska volonterska služba (EVS). "Program Europske snage solidarnosti snažnije uključuje element solidarnosti i oplemenjuje prethodne programe.", izjavila je ravnateljica AMPEU, mr.sc. Atonija Gladović te je izrazila nadu da će još više organizacija postati korisnicima ukupno 45 milijuna eura osiguranih za projekte u okviru Europskih snaga solidarnosti (ESS). "Mladi iz Hrvatske imaju priliku okušati se u volontiranju i steći neprocjenjive osobne vještine, kompetencije i upoznati druge kulture. Aktivnim sudjelovanjem ostvaruje se neizmjerna korist za pojedince, ali i širu zajednicu.", istaknuo je Ivica Bošnjak, pomoćnik ministrice za demografiju, iz MDOMSP-a.

Da aktivno sudjelovanje mladih uistinu donosi konkretnu korist za pojedince i zajednicu, dokazuju najikluzivniji EU projekti u području mladih. Nagrade su na istoimenom natječaju dobili: Udruga udomitelja i obiteljskih domova "Nada" (Ivanec) Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom ZAMISLI te Hrvatska škola Outward Bound. Priznanje za svoj rad dobili su i EURODESK-ovi multiplikatori u Hrvatskoj. Dobrobiti volontiranja različite organizacije predstavile su izlaganjem štandova na "Volontiram", kratkom info sajmu dobrih praksi volontiranja u okviru EU programa. 

FOTO: Dio dobitnika nagrade za najinkluzivnije EU projekte (Izvor: Udruga Zamisli)

O samom pojmu "solidarnost" te o predrasudama i očekivanjima vezanima uz njega, raspravljalo se na panel diskusiji. Solidarnost se uči. "Solidarnost nije zapisana u nama. Osnova solidarnosti je nesebičnost.", naglasio je Dražen Klarić iz Isusovačke službe za izbjeglice. Svoju nesebičnost na poseban način pokazao je i Fran Markulin, dobitnik Državne nagrade za volontiranje 2017. godine. Podsjetimo, Markulin je prebolio leukemiju, nakon čega je bio izložen vršnjačkom nasilju. Kao najmlađi sudionik panela, na konferenciji je istaknuo kako smatra da je nasilje koje je proživio bilo rezultat nerazumijevanja okoline, koja nije znala kako reagirati u novoj situaciji. Upravo to iskustvo Markulinu je danas motiv za volontiranje u projektu "Malo svjetlo nade", kroz koji edukacijom učenika škola diljem Hrvatske priprema na povratak njihovih vršnjaka u matičnu zajednicu nakon završetka liječenja.

FOTO: EURODESK-ovi multiplikatori u Hrvatskoj (Izvor: AMPEU Facebook)

Svoje iskustvo volontiranja sa sudionicima konferencije podijelila je i Patrycja Pieniazek (27), Poljakinja koja je u Hrvatsku došla volontirati preko EVS-a u udruzi O.A.ZA. S obzirom na to da se tijekom konferencije o ESS-u govorilo uglavnom o pozitivnim stranama i učincima volontiranja, ovu magistru Kroatologije upitali smo o izazovima s kojima se susrela i kako ih je nadvladala.

Na život u novoj sredini bez roditelja Patrycja se, kaže, postepeno naviknula. "Profesionalna prepreka bila je ta da nisam uvijek osjećala podršku od strane svoje organizacije. Morala sam postati jako proaktivna, kako bih potrebu za tom podrškom znala pravilno iskomunicirati. Ako sam imala nekakvu poteškoću, trebala sam reći svojim kolegama u organizaciji: 'Čujte, ja to ne mogu, ja to ne znam napraviti, trebam podršku.'" Podršku je dobila, a nakon završetka volontiranja, ostala je živjeti u Hrvatskoj.

Kao zaposlenica udruge O.A.ZA, Patrycja danas bez većih problema piše prijedloge projekata i izvještaje na hrvatskom jeziku. "Puno sam razgovarala sa svojim kolegama, a tražila sam savjete i od ljudi izvan udruge i dodatna usavršavanja u područjima gdje sam osjetila da mi nedostaje neki dio znanja.", dodaje Pieniazek, čija je priča primjer kako jednogodišnje volontiranje ponekad promijeni i dugoročne planove.

Utjecaj volontiranja na pojedinca češće je vremenski kratkoročan, ali iznimno dubok. Mladi koji su na to spremni priliku će potražiti i kroz Europske snage solidarnosti. Njihov doprinos društvu isprva će im se vjerojatno činiti minimalnim, no nije beznačajan. Odaberu li i kroz volontiranje slijediti svrhu koja je veća od njih samih, učinit će svoj dio te će putem i neku drugu osobu potaknuti da učini isto. Tada "solidarnost" prestaje biti tek apstraktan pojam s definicijom i postaje konkretan motiv za djelovanje u korist zajednice. Iako djeluju ne očekujući ništa za uzvrat, izgadnjom boljeg društva mladi još efikasnije izgrađuju sami sebe.

Autorica: Ivona Šeparović


Prošli mjesec Lipanj 2019 Sljedeći mjesec
P U S Č P S N
week 22 1 2
week 23 3 4 5 6 7 8 9
week 24 10 11 12 13 14 15 16
week 25 17 18 19 20 21 22 23
week 26 24 25 26 27 28 29 30

Provodimo s partnerima

Suradnici

Umrežavanje

Doprinos