Rad s mladima postaje sve važniji dio europskih politika i društvenog razvoja.
Youth worker, odnosno radnik s mladima pomaže mladima da prepoznaju svoje mogućnosti, razviju vještine i aktivno sudjeluju u zajednici, o čemu više zna Svjetlana Marijon, radnica s mladima iz Centra za mlade Zagreb i bivša članica EGSO-a, koja dijeli svoja iskustva, izazove i savjete iz dugogodišnjeg rada s mladima u Hrvatskoj i Europi.
Kako se u europskom kontekstu definira uloga radnika s mladima (youth workera) i koje su ključne kompetencije koje bi trebao imati?
Youth worker je osoba koja pomaže mladima da razviju vještine, bolje razumiju sebe i aktivno sudjeluju u zajednici. Ključne kompetencije su komunikacija, rad s različitim skupinama mladih, pedagoške vještine, razumijevanje prava mladih i sposobnost planiranja i procjene aktivnosti. Ukratko, radnik s mladima je vodič i podrška mladima, a ne samo organizator zabave ili radionica.
Koje su najvažnije europske inicijative koje trenutno podržavaju razvoj rada s mladima?
Najvažnije inicijative su Erasmus+ (mobilnost i partnerstva), European Solidarity Corps (volontiranje i zajednički projekti), Eurodesk (informiranje mladih o mogućnostima) i SALTO-YOUTH (treninzi i alati za kvalitetu rada s mladima). Sve one mladima i radnici s mladima omogućuju razmjenu iskustava i učenje kroz praksu.
Kako mladi u Hrvatskoj mogu postati youth workeri i postoji li sustavna podrška za njihovu edukaciju?
U Hrvatskoj ne postoji formalni studij “radnika s mladima”, ali mladi mogu steći iskustvo kroz volontiranje, neformalne treninge i Erasmus+ programe. Postoje i lokalne organizacije i mreže koje nude edukacije i mentorstvo, a neformalno učenje se priznaje kroz Youthpass, poznatiji certifikat koji priznaje stečena znanja i kompetencija kroz neformalni način učenja i portfelje iskustava.
Na koje načine rad s mladima doprinosi razvoju lokalne zajednice i koje su sve europske mogućnosti za mlade kroz programe EU?
Rad s mladima jača zajednicu jer potiče volontiranje, razvoj vještina i uključivanje mladih u lokalne inicijative. Europske mogućnosti uključuju Erasmus+ (mobilnosti i partnerstva), European Solidarity Corps (volontiranje i inicijative zajednice) i Eurodesk (informiranje o projektima, natječajima i edukacijama).
Postoje li primjeri dobre prakse suradnje između institucija i organizacija civilnog društva u području rada s mladima u Europi?
Da, postoje primjeri gdje lokalne vlasti i nevladine organizacije zajednički provode projekte za mlade – od centara za mlade do kulturnih i ekoloških inicijativa. Takve suradnje pokazuju kako kombinacija resursa i iskustva institucija i organizacija donosi bolje rezultate za mlade.
Kako digitalizacija mijenja ulogu i metode rada s mladima?
Digitalizacija omogućuje online radionice, hibridne aktivnosti i digitalne kampanje, ali donosi i rizike poput digitalnog jaza i sigurnosti. Radnici s mladima sada trebaju znati koristiti digitalne alate, uključiti mlade u online projekte i razvijati njihove digitalne i medijske vještine.
Na koji način Europska unija potiče međusobno umrežavanje radnika s mladima iz različitih zemalja?
EU to radi kroz Erasmus+ partnerstva i razmjene, SALTO treninge, Eurodesk mrežu i online platforme. To omogućuje youth workerima da dijele iskustva, uče jedni od drugih i grade međunarodne kontakte.
Koji su najveći izazovi s kojima se susreću radnici s mladima danas, posebno nakon pandemije i u kontekstu mentalnog zdravlja mladih?
Najveći izazovi su rast problema mentalnog zdravlja mladih, neravnopravni pristup uslugama, ograničeni resursi i burnout kod radnika s mladima. Pandemija je dodatno istaknula potrebu za fleksibilnim, hibridnim pristupima i jačom podrškom stručnjacima i mladima.
Kako mladi mogu prepoznati kvalitetne programe i projekte koji su vođeni principima rada s mladima?
Kvalitetan program jasno navodi ciljeve, koristi neformalno učenje, uključuje sve mlade, ima mentore i plan evaluacije. Također dokumentira učenje kroz Youthpass ili sličan portfelj i pruža sigurno i transparentno iskustvo.
Što bi bio vaš savjet mladima koji žele započeti karijeru u radu s mladima ili osnovati organizaciju koja radi s mladima, koje su moguće prepreke na početku?
Savjet, počnite volontiranjem, učite kroz neformalne edukacije i tražite mentore. Prepreke su financije, administracija i nedostatak formalnog statusa radnika s mladima. Planirajte održiv model, gradite partnerstva i počnite s malim, kvalitetnim projektima koji pokazuju vašu relevantnost.
Članak je nastao kroz treninge "Izvještajni aktivizam" u Centru za mlade Zagreb tijekom listopada kroz Time to Move kampanju 2025. kao eurodesk multipikator.
