Pišući mnoge seminare iz različitih kolegija tijekom studija, naučila sam da na gramatiku ponekad ne treba toliko paziti.
Preciznije rečeno, na gramatiku treba paziti onoliko koliko na spomenutoj pedatnosti inzistira pojedini profesor. Budući da na godini studira stotinu ili više studenata, logično je da profesori inzistiraju na sadržaju, upozoravaju na strukturu, ali ne paničare oko gramatike. Takva situacija je česta, dok ne dođe do pisanja diplomskog. Mentori tada u većini slučajeva inzistiraju i na najmanjim sitnicama. Sve mora biti ispravno provedeno, ali i ispravno napisano.
Prva pomoć kod gramatičkih "glavobolja" svakako je Spell check koji nakon odabira jezika šalje crvena upozorenja pocrtavajući svaku riječ koju ne prepoznaje kao dio odabranog jezika. Druga mogućnost je ispravi.me, alat koji je besplatno dostupan kao web stranica. Tekst je potrebno samo kopirati u prozor na stranici. Kad korisnik pritisne tipku "play", pogrešno napisane riječi nakon desetak sekundi postanu obojane u crveno. Velika prednost ovog alata je u tome što prepoznaje i neke jezične nelogičnosti pa će vas, primjerice, upozoriti na pleonazme, tj. riječi koje su suvišne.
Nakon što riješite manje zamjerke, korisno je konzultirati i Hrvatski jezični portal, za dvojbe oko toga piše li se "sljedeći" ili "slijedeći". Objašnjenja će vam se ponekad činiti predetaljna, ali strpljivost se u ovom slučaju isplati. Ako pisanje diplomskog traje duže od nekoliko mjeseci, korisno je da završnu verziju pročita netko od vaših bližnjih. Čak i ako nije upućen u temu, ili o njoj ne zna previše, moći će bez problema uočiti da "sto" nedostaje kvačica, ali alati za provjeru gramatike nisu na to upozoravali, "misleći" da autor navodi brojku 100.
Svemu unatoč, grešaka će vjerojatno biti, ali gramatička (ne)preciznost otkriva autorovu (ne)ozbiljnost u pristupu. Potrudite se pokazati što veću preciznost, jer će to dati veću vrijednost sadržaju diplomskog rada.
Autorica: Ivona Šeparović
