U zadnje vrijeme se puno priča o strukturiranom dijalogu. Ili je tako samo u mom okruženju?
Kad bolje razmislim, moji prijatelji koji nisu vezani za udrugu u kojoj radim, nemaju pojma što je to. Donedavno nisam znala ni ja. To je još jedan razlog da se proširi priča o ovoj važnoj temi. Probat ću stoga na jednostavan način objasniti ovaj, nazivom ne baš privlačan pojam mladima.
Strukturirani dijalog je proces u kojem mlade osobe (u Hrvatskoj su to osobe od 15 do 30 godina) otvoreno, ali strukturirano i uz podršku facilitatora, govore o svojim potrebama, problemima, o tome što im je važno te daju prijedloge kako poboljšati život mladih. Kako su mladi danas dosta skeptični po pitanju politike i baš ne vjeruju da političari djeluju za dobrobit društva, želim im reći da kroz strukturirani dijalog njihove priče ne ostaju na besmislenom kukanju na kavi, nego dolaze do pravih ušiju, a to su uši donositelja odluka. Ovo nije proces koji se odvija samo na nacionalnoj razini, nego se provodi u cijeloj Europi kako bi odluke i oblikovanje politika za mlade bile zaista donesene na temelju naših stvarnih potreba. Trenutno je u tijeku već VI. strukturirani dijalog, a kao i 5 prijašnjih, trajat će 18 mjeseci.
Cijela priča mi je postala puno jasnija kada sam kao predstavnica mladih iz Hrvatske u listopadu 2017. otputovala u Tallinn na konferenciju mladih pod nazivom "Youth in Europe: What's Next?". U Tallinnu se okupilo 260 predstavnika mladih i donositelja odluka s ciljem određivanja svih mogućih pitanja, tema, briga, nadanja, problema i izazova koji utječu na mlade i naše živote danas i u budućnosti. Kroz zajednički rad mladih i donositelja odluka, u malim je grupama, uz profesionalnu istraživačku obradu podataka, registrirano 16 velikih područja na kojima će se raditi u sljedećim fazama procesa. Neka od tih područja su: obrazovanje, priprema za radna mjesta budućnosti, mentalno zadravlje, medijska pismenost, nenasilje i ljudska prava, marginalizirane skupine, ekologija, građanski aktivizam mladih itd.
Trenutno je u tijeku druga faza procesa, u koju se može aktivno uključiti svatko od nas koji imamo od 15 do 30 godina. Uključiti se možeš online kroz ispunjavanje upitnika o ovim temama, koji se može pronaći na stranicama eupita.eu. Drugi način je vremenski zahtjevniji, ali plodonosniji i otvoreniji, a to je uključivanje u konzultacije koje organiziraju certificirani lokalni koordinatori. Konzultacije se odvijaju tijekom siječnja i veljače 2018. Na stranici eupita.eu također možeš saznati gdje i kada se odvijaju tebi najbliže konzultacije. Kada završe lokalne konzultacije, nacionalni izvještaji se šalju na europsku razinu, a u proljeće 2018. se ponovno sastaju predstavnici mladih i donositelja odluka na konferenciji u Sofiji gdje će se sastavljati zajedničke preporuke na europskoj i nacionalnoj razini.
U trećoj fazi će se, ponovno na nacionalnoj razini, prikupljati mišljenja o nacrtu zajedničkih preporuka. Na trećoj konferenciji koja će se održati u Beču, revidiraju se zajedničke preporuke te donose prijedlozi za konkretne aktivnosti te se na kraju zajedničke preporuke oblikuju i usvajaju. Sve ovo se događa paralelno s donošenjem novog Nacionalnog programa za mlade u Hrvatskoj, zbog čega je ovaj ciklus još značajniji za nas.
Cjelokupnim procesom strukturiranog dijaloga upravlja Europska radna skupina za strukturirani dijalog. Čine je Europski forum mladih, Europska komisija i trio država koje predsjedavaju Europskom unijom. U sljedećem, VII. ciklusu, Hrvatska će biti jedna od predsjedavajućih država, tako da nas čeka još puno posla, a o svima nama ovisi kakvi će biti rezultati. Budi ogovoran i uključi se! Ovaj put, naše je mišljenje važno ;)
Autorica: Mateja Kušić*
*Napomena: Članak je u siječnju objavljen u ZeGeZIN-u. Besplatni primjerak magazina možeš preuzeti u Info centru za mlade Zagreb (Av.M.Držića 71A) radnim danom do 20 sati, a ZeGeZIN možeš čitati i u PDF formatu ovdje.
